Cunard je izumio krstarenja oko svijeta

Cunard_Line _-_ RMS_Laconia

Svi se sjećamo avantura Phileasa Fogga za 80 dana koji je obišao svijet, ali ono što Jules Verne nije znao je skoro 60 godina nakon objavljivanja, Godine 1922. brodska kompanija Cunard ponudila bi prvu potpunu turneju oko svijeta po Laconiji.

Ovo prvo svjetsko krstarenje trajalo bi 130 dana, a njegovi putnici uživali su u 22 zaustavljanja na pet kontinenata. Od novembra 1922. nijedna druga kompanija nije ponudila više krstarenja ili prevezla više putnika na putovanja oko svijeta od Cunarda, barem tako kaže njihova stranica.

Cunard je službeno priznat kao prva brodarska kompanija koja je započela transatlantsku parnu plovidbu, kada je 4. jula 1840. Britannia napustila Liverpool za New York. Već sam spomenuo proslavu 175 godina tokom 2015. godine, možete je pročitati ovdje.

Još jedna Cunard inovacija (možda manje poznata) je uvođenje krstarenja oko svijeta, do čega je moglo doći zahvaljujući nekim tehničkim dostignućima kao što je upotreba tekućeg goriva umjesto ugljena, hladnjače za hranu i prve ventilacijske instalacije na brodu ... iako je finalizacija Panamskog kanala 1914. bila odlučujuća, izbjegavajući zaobilazni put kroz Cape Horn.

Cunardovo prvo krstarenje oko svijeta nastalo je kada se kompanija udružila s American Expressom kako bi ponudila obnovu Magellanovog putovanja u novembru 1922. prvi koji je obišao Zemlju. Trajalo je 130 dana i nudilo je plan puta sa 22 zaustavljanja prema zapadu, prvo kroz Karibe i Panamski kanal, a zatim kroz Pacifik, zaustavilo se na Dalekom istoku, a nakon toga se vratilo u New York prelazeći Sredozemlje i Atlantik prelazeći Suecki kanal.

Laconia, koja je za to vrijeme bila spor brod, bila je otprilike iste veličine kao sadašnja kraljica Viktorija i kraljica Elizabeta, i u njemu je putovalo 400 putnika, što je u stvari bio kapacitet njihovih kabina prve klase. Napravio je tri krstarenja po svijetu 1923, 1924 i 1926.


Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

*

*